Lasinja se nalazi u nizini gdje Kupa započinje svoj mirni tok prema ušću. Veliki značaj Kupe za lasinjski kraj ovjekovječen je stavljanjem simbola rijeke na grb Lasinje, a lastavica na grbu priča nam povijesnu priču o lasinjskoj kulturi. Lastavice će vam pokazati put kad dođete u Lasinju i udovoljite im, možda vas odvedu do nekog najtišeg mjesta gdje Kupa skriva svoje tajne.

Lasinjska kultura poznata je eneolitička kultura rasprostranjena od 3700. do 3200. godine prije Krista, razvila se na na lasinjskom području i proširena je kontinentalnom Hrvatskom i bosanskom Posavinom, Slovenijom, Koruškom i Mađarskom oko Blatnog jezera. Nazvana je prema lokalitetu Talijanovo brdo u Lasinji. Dovoljno da vas inspirira za istraživanje ovog kraja? Tako velika povijest u malom mjestu!

Kakve veze imaju lastavice s Lasinjskom kulturom? Lastavice imaju specifičan način gradnje svojih domova kao što su i davni stanovnici lasinjskog kraja imali specifičan način izrade keramičkih posuda i ukrasa. Tko zna, možda su im one bile inspiracija. Osim toga, lastavice su, po vjerovanju starih Slavena, svete ptice što spajaju nebo i zemlju, pa možda je otuda i izgrađeno toliko crkvi kroz povijest. Tu su ostaci ruševina župne crkve svetog Antuna Padovanskog, ali i novosagrađena crkva istog imena, a ako krenete u malo istraživanje broja kapelica, uzmite si dovoljno vremena.

Kako se Lasinja nalazi na desnoj obali Kupe tako su i okolna mjesta dobila sasvim logična imena kao Desni Štefanki i Desno Sredičko. Savršeno za orijentiranje, zanimljivo za obići. Postavlja se pitanje da li je onda i ribnjak Crna Draga dobio ime po crnoj boji svoje vode? Pitanje ostaje otvoreno za sve znatiželjnike.
Lasinja pamti nemirna vremena i ljude što se neprestano sele kao lastavice. Pamti i ratove što uvijek iznova ostave ožiljke. Ali pamti i mirna doba blagostanja ovog tihog stočarskog kraja. A lastavice, kao i ljudi Lasinje, uvijek se vraćaju tamo gdje su sagradili dom.