Zagrepčani obožavaju Koranu
Brojni kupači još su krajem 19. stoljeća tražili osvježenje u Korani u Karlovcu. Uz domaćine, prednjačili su Zagrepčani. Obožavali su i ljekovite kupke Gradskoga kupališta. Tijekom 1930-ih godina stizali su u grad vlakom, a kočijama do Foginovog kupališta. Na tisuće, pristiglih automobilima, uživalo je vikendom u Korani 1960-ih i 1970-ih godina. Foginovo kupalište od 2010. godine prvo je registrirano riječno kupalište u Hrvatskoj.
Rječica slapovitog ušća
Rječica Slunjčica duga je svega 6,5 kilometara, ali je biser hrvatskoga krša. Vrelo joj je mirno, oblika jezerca, gotovo okomitih obala, a voda modrozelene boje. Zimi se nikada ne ledi, najniža temperatura vode je 6,5 °C. Ima jedinstveno ušće, rastače se i obrušava u Koranu niz 20-ak sedrenih slapova živopisnih imena: Buk, Vilina kosa, Konjski rep…
Modrozelena krasotica Mrežnica
Mrežnica je ponajljepša europska rijeka u vapnenačkom kršu. Sedrenim branama pretvorena je u niz modrozelenih jezera. Izvor Mrežnice (260 m) je spiljsko vrelo nedaleko Slunja, a utječe u Koranu (112 m) u Karlovcu. Na 64 kilometra toka nanizala je 93 slapa i desetke slapišta i nizom manjih slapova. Slap Šušnjar visok je čak 15 metara (kao peterokatnica!).
Najduži drveni most
Mrežnica je u naselju Belavići sve do 2011. godine bila premoštena najdužim drvenim mostom u Hrvatskoj. Preko mosta dugog 208 metara, tik uz mlin i iznad sedrenih slapišta, vozili su automobili, traktori, pa čak i kamioni. Vremešno zdanje 2008. godine zatvoreno je za “teški” promet i njime su od tada prolazili samo biciklisti i pješaci – mještani, izletnici i gosti obližnjeg auto-kampa “Slapić”. Na istom mjestu bit će izgrađen suvremen armiranobetonski most.
Bogatstvo na samo 10 kilometara
Rječica Dretulja izvire uz rub Plaščanskog polja ispod Male Kapele. Ponire nakon samo 10 kilometara i iznova se rađa kao rijeka Mrežnica. Osobita je po vrlo čistim izvorima, koritu koje meandrira (čini zavoje) i samo jednoj pritoci (Vrnjika). Dolina obiluje vlažnim livadama i cretovima (među posljednjima u Hrvatskoj) s brojnim zaštićenim biljkama i životinjama.
Prva hrvatska hidroelektrana
Prva javna hidroelektrana izgrađena je 1883. godine u Švicarskoj, a samo godinu dana kasnije na Mrežnici u Dugoj Resi proradila je prva hidroelektrana u Hrvatskoj za potrebe industrije. S dvije vodne turbine snage 662 kW osigurala je istosmjernu struju tvornici “predenja i tkanja pamuka”. Kasnije je snaga povećana, a od 1906. daje izmjeničnu struju.
“Munjara” na Kupi
Nikola Tesla 1892. godine založio se za gradnju hidroelektrane (HE) na Korani ili Kupi te Krki. Šibenik je 1895. godine prvi u Europi dobio izmjeničnu struju. Preuzevši od Zagreba koncesiju, ozaljsku HE “Munjara” na Kupi pustio je u pogon 1908. godine Karlovac, postavši drugi elektrificirani grad u Hrvatskoj, ali i grad s najjeftinijom strujom u Europi. Arhitektonski plašt “munjare” projektirao je čuveni zagrebački arhitekt Hermann Bollé (u Karlovcu je projektirao arkade na vojnom groblju te župnu crkvu i župni dvor u Šišljaviću).
Vrelo “Karlovačke kiselice”
U šumi Štrekovac nedaleko Karlovca nalazi se izvor odlične mineralne vode. Prvi zapis iz 1580. godine spominje da su je pili pavlini iz samostana Kamensko. Poduzetnik Stevo Borčić počeo je tu 1884. godine puniti boce “Karlovačke kiselice”. Prodavala se do 1909. godine širom Austro-Ugarske Monarhije. Izvor je 2007. godine zaštićen i čeka obnovu crpnje.
Mlakovac ili Ilidža
Nedaleko Donjeg Budačkog kod Krnjaka nalazi se izvor Mlakovac. Nazvan je po mlačnoj (toploj) vodi, čija temperatura doseže 30 stupnjeva Celzijeva. Vrelo je korišteno u doba turskih osvajanja, kada je nazvano Ilidža (na turskom izvor). Još u drugoj polovici 20. stoljeća služilo je za pranje rublja i kao zimska kupka.
