Kolijevka hrvatskog tiskarstva
Biskup Nikola Modruški prvi je Hrvat koji je, 1474. godine, tiskao knjigu (“Govor za Petra Rijarija”, na latinskome). U mogućoj prvoj hrvatskoj tiskari (1482. – 1484.), u Modrušu tiskana je 1483. godine prva knjiga na hrvatskom jeziku i glagoljici, “Misal po zakonu rimskog dvora” (28 godina nakon Gutenbergove “Biblije”).
Manje prozora – niži porez
Sva klasicistička i bidermajerska pročelja kuća uzduž južne strane Ulice Petra Zrinskog u Karlovcu imaju 9 prozora. Drvene kuće iz 18. stoljeća, kada je tu izrastalo predgrađe tvrđave, zamijenile su stoljeće kasnije palače karlovačkih trgovaca na tadašnjem Žitnom trgu. Da su sagradili veće zgrade, odnosno dodali još jedan prozor, plaćali bi viši porez.
Uzorna gimnazija
Karlovačka gimnazija sljednica je pijarističke škole iz 1766. godine. U drugoj polovici 19. stoljeća “velika realka” prednjači u Hrvatskoj. Ima vrsne profesore, najviše maturanata, meteorološku postaju, astronomsku promatračnicu, odlične znanstvene kabinete, bogatu knjižnicu, botanički vrt. Među slavnim učenicima ove škole ističu se izumitelj Nikola Tesla, ilirac Ljudevit Gaj, književnik Ivan Goran Kovačić, političar Stjepan Radić…
Najstarija glazbena škola
Karlovačka Glazbena škola najstarija je samostalna glazbena škola u Hrvatskoj. Osnovana je na zahtjev Gradskog magistrata (Poglavarstva) 10. listopada 1804. godine. Rad škole ustrojio je glazbenik, gradski orguljaš, učitelj glazbe i prvi profesionalni karlovački skladatelj Franjo Zihak. Do 1958. godine bila je osnovna, potom srednja škola.
Grad šahovske igre
Karlovačke novine “Der Pilger” objavile su 1844. godine prve “matne zadaće” u Hrvatskoj. Prva zapisana šahovska partija u Hrvatskoj odigrana je u Karlovcu 1860. godine. Nikola Tesla pobijedio je na turniru u Karlovcu 1873. godine. Izidor Gross napisao je i tiskao u Karlovcu 1909. godine “Šahovsku abecedu”, prvu knjigu o šahu na hrvatskom jeziku.
Prvo hrvatsko pjevačko društvo
U Karlovcu je 1858. godine osnovano prvo pjevačko društvo u Hrvatskoj (Pjevačko društvo karlovačko, od 1868. godine PHPD “Zora”). Zaslugom “Zore”, 1892. godine otvoren je gradski hram kulture “Zorin dom”. “Zora” je ugašena 1945. godine, obnovljena nakon 33 godine kao Mješoviti pjevački zbor “Zora”, a od 1992. godine opet nosi ime PHPD “Zora”.
Najveće hrvatsko kino
Prva kino-predstava u Karlovcu održana je u listopadu 1896. godine, samo deset mjeseci nakon prve javne projekcije braće Lumière u Parizu. Priredili su je u “Zorin domu” vlasnici Prvog hrvatskog fotografičko-artističkog zavoda iz Zagreba. U Karlovcu je 1920. godine otvoren “Edison”, prvo namjenski građeno i tada najveće kino u Hrvatskoj (490 sjedala).
“Winnetou” na Rastokama
Njemačka produkcijska kuća “Rialto film” snimila je 1962. godine, većinom u Hrvatskoj, svoj prvi vestern “Winnetou”. Radnja filma odvija se tako i na Plitvičkim jezerima, velebitskoj Paklenici, rijeci Zrmanji, a dijelom i u slunjskim Rastokama. U Slunju je bilo smješteno indijansko selo i saloon. Mještani su imali uloge statista, a jedan od legendi Slunja, Mile Štrk, glumio je vrača.
“Earth Song” sniman na Turnju
Jedan od najboljih glazbenih video-spotova, “Earth Song” “kralja” pop glazbe Michaela Jacksona, nastao je na 4 kontinenta, a četvrtina spota snimljena je u Karlovcu. Snimana je tijekom Domovinskog rata 1995. godine, na prvoj crti bojišta u razrušenoj gradskoj četvrti Turanj. Kroz snimke i riječi te pjesme s albuma “History” ogleda se zabrinutost za svjetski mir i životni okoliš. Karlovac je prvi grad u Hrvatskoj u kojem je 2010. godine Promenada klub priredio ples na ulicama u čast preminulog pjevača.
Karlovački “Lov u Bosni”
Igrani film “Lov u Bosni” o posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini, s američkim glumcem Richardom Gereom u glavnoj ulozi, sniman je 2006. godine većinom u Zagrebu, Karlovcu i okolici. Karlovac, Duga Resa i Krstinja “glumili su” bosanski gradić Foču, a Kupa i Mrežnica rijeku Drinu. U Karlovcu je film sniman u starogradskoj Zvijezdi i na Mažuranićevoj obali uz Kupu, a u Dugoj Resi uz obale Mrežnice blizu Pamučne industrije.
