Naziv u spomen na Vojnu krajinu
Vojna krajina ili Vojna granica (na njemačkom Militärgrenze) bila je od 16. do 19. stoljeća pogranično područje Habsburške Monarhije prema Turskom Carstvu. U okviru dijela hrvatske Vojne krajine južno od Kupe pa sve do Like ustrojen je obrambeni sustav utvrda (na francuskom kordon) po kojem je čitav taj kraj za kratkotrajne francuske uprave (1809. – 1813.) dobio naziv Kordun, koji je zadržao do danas.
Savršeni renesansni grad
Na prvom nacrtu Karlovca sačuvan je i datum kada je započela izgradnja Karlovca, 13. srpnja 1579. godine, o čemu svjedoči prvi građevinski nacrt. Sagrađen je za obranu od Osmanlija, kao zvjezdolika šesterokraka renesansna utvrda sa središnjim trgom i pravilnom mrežom ulica. Uz Karlovac, u Europi je, u kasnoj renesansi i baroku, sagrađeno samo još nekoliko sličnih gradova: Nové Zámky u Slovačkoj, Palmanova u Italiji, Naarden u Nizozemskoj, Neuf Breisach u Francuskoj…
Znamenje povijesnih cesta
Prve austrijske ceste, poveznice sjeverne Hrvatske i Jadrana prošle su kroz Karlovac. Na Korzu je miljokaz (udaljenosti su u njemačkim miljama), postavljen 1770-ih godina na početku Jozefine, koja je vodila do Senja. U četvrti Dubovac postavljen je 2004. godine “obelisk” na ishodištu Karoline, koja je vodila do Bakra, i završetka Lujzijane, građene iz smjera Rijeke.
Preteča suvremene autoceste
Karolina je prva cesta koja je Karlovac i unutrašnjost Hrvatske povezala s Jadranom. Ime je dobila po caru Karlu VI. Habsburgu. Građena je od 1726. do 1732. godine kao “žitni put” do luke Bakar, dužine 105 kilometara. Dijelovima Karoline i danas se prometuje, a autocesta Zagreb – Rijeka prati njezinu trasu u odmaku od svega nekoliko kilometara.
Najkraća veza s Jadranom
Gradnju ceste Jozefine od Karlovca do Senja potaknuo je car Josip II. Habsburg. Gradila se od 1770. do 1779. godine. S dužinom od 100 kilometara, bila je najkraći spoj Karlovca s Jadranom. Najviši uspon ceste je na prijevoju Kapela (888 m n/m). Obnovljena je od 1833. do 1845. godine, kada je radi izbjegavanja strmih dionica produžena za 12 kilometara. Jozefinom se i danas prometuje.
Dvokatni most preko Tounjčice
Most preko Tounjčice u Tounju jedini je kameni “dvokatni” most u Hrvatskoj. “Prizemni” most sagrađen je 1775. godine (inženjer Vinko Struppi), tijekom gradnje ceste Jozefine. Kod preuređenja ceste 1836. godine dodan je “drugi kat” (inženjer Josip Kajetan Knežić), kako bi cesta imala manji nagib. Mostom visokim 13 metara i danas prolaze vozila.
Ogulinski “prečac” do mora
Odvojak Jozefine od Josipdola preko Ogulina i Velike Kapele (uspinje se na čak 1.083 m n/m) do Novog Vinodolskog sagrađen 1874. godine na poticaj hrvatskog bana Ivana Mažuranića. Cesta je prozvana Rudolfina po sinu austrougarskog cara Franje Josipa I. Dionica od Ogulina do mora duga 68 kilometara u cijelosti je asfaltirana tek 2005. godine.
Najljepša europska cesta
Lujzijana od Rijeke do Karlovca, građena od 1803. do 1811. godine, bila je najbolja cesta Habsburške Monarhije i jedna od tada najljepših u Europi, duga 140 kilometara i uz vršnu kotu Ravno Podolje (928 m n/m). Najzaslužniji za “umjetničko djelo” je inženjer Filip Vukasović. Skraćena je, a kameno popločenje presvučeno je asfaltom od 1954. do 1957. godine.
Tri puta izrastao iz pepela
“Prvi hrvatski mlin na čigre” sagrađen je 1849. godine na Korani u Karlovcu. Preuređen je 1920. godine u tekstilnu tvornicu “Vuna”, a 1949. godine u tvornicu turbina, koja je prerasla u metalski div “Jugoturbinu”. Ta je karlovačka građevina najviše stradavala u požaru: 1862., 1870., 1912. i 1956. godine. Do danas su sačuvani brana, vodni tunel i ustave.
Zgrada muzeja i sama je izložak
Gradski muzej Karlovac osnovan je 1904. godine, a od 1953. godine smješten je u najstarijoj gradskoj zgradi, kuriji na Strossmayerovom trgu. Kuriju je 1630. godine dao podignuti karlovački general Vuk Frankopan i u njoj 1641. godine udao kćer Katarinu za Petra Zrinskog, kasnijeg bana Hrvatske. Muzej danas raspolaže zbirkom od 18 tisuća predmeta.
Zbirka oružja Domovinskog rata
Karlovačka četvrt Turanj, u borbama 1991. – 1995. godine posve razorena, prozvana je “Mali Vukovar”. Na prvoj crti bojišta gdje je obranjen Karlovac, 2002. godine otvorena je jedina hrvatska zbirka oružja Domovinskog rata. “Muzej” čine i razrušene vojne zgrade, građene na mjestu prve predstraže Karlovca (turan(j), od njemački Thurn – toranj) iz 1580. godine.