Kao ishodište hodnji i uspona može se odabrati Plaški ili mjesto u podnožju pojedine gore do kojeg se može prići vozilom. Planinarsko-pješačke staze vode do vrhova gora Plaška glava, na jugoistočnom, i Hum, na sjeveroistočnom rubu Plaščanske doline, ili obilaze zanimljivosti u Plaškom i okolici.

Planinarsko-pješačka staza na Plašku glavu srednje je težine. Iz sela Vera  uspinje se prema Gradini (ostaci srednjovjekovmog grada Plaški, 635 mnv) te pored stijene Babin zub stiže na sedlo s kojeg se može popesti na vidikovac Strmac (740 mnv) i vrh Plaška glava (795 mnv). Sa susjednog nižeg Vrška (778 mnv) lijepi su vidici na Blaćansko jezero, sela Lička Jesenica i Saborsko te planinu Ličku Plješivicu. Pri silasku mogu se odabrati tri staze: polukružna do ishodišta puta u selu Vera uz obilazak jezerca Sinjac i izvora potoka Suvaja, polukružna do sela Vera preko Jurige (ili Juruge) ili spust do izvora Siljevac u selu Blata.

Na Hum (861 mnv) vode tri planinarsko-pješačke staze, iz naselja Plaški, Egići i Janja Gora (označavanje posljednjih dviju je u tijeku). Po dolasku u podnožje gore staze se spajaju, a uspon postaje strmiji. Završni dio uspona vodi kroz bukovu i hrastovu šumu sa stablima neobičnih oblika te izlazi na vršni greben s kojeg se šire vidici na sve strane, na planine i gore Velike i Male Kapele.

Do najzanimljivijih odredišta Plaščanske doline i brda Janja Gora (445 mnv) vode četiri šetnice. Staze prolaze pored starih mlinica na rječici Dretulji, obilaze prapovijesne humke (tumule), suhozide, kraške vrtače, škrape i špilje, uspinju se na vidikovce, … Stižu i do sela Latasi, s velikom starom lipom i rodnom kućom Mihaila Latasa (1806. – 1871.), poznatijeg kao Omer Paša Latas, zapovjednika vojske Turskog carstva. Posjećuju i središta kulturno-umjetničkog stvaralaštva, poput Internacionalnog centra keramike “Atelje Janja Gora”.