Med – lijek nezamjenjiv u prehrani

Med je slatka i gusta tekućina koju proizvode pčele medarice iz nektara (slatkog soka) koji sakupljaju s cvjetova medonosnih biljaka ili ga tvore iz medljike – slatkih izlučevina nekih kukaca. Sakupljenom nektaru ili medljici pčele dodaju sadržaj svojih žlijezda i prerađuju ga te odlažu u saće da sazri. Tajnu proizvodnje pravog prirodnog pčelinjeg meda pčele nose u svojem tijelu, posebice u sustavu za probavu, a stručni i savjesni pčelari pomažu u prikupljanju i pripremi tog lijeka, nezamjenjivog u ljudskoj prehrani.

Med je i savršeni proizvod prirode, u njemu se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudsko tijelo. Nektar i medljika koje pčele sakupljaju glavni su izvori ugljikohidrata koje pčele pretvaraju u lako probavljive šećere (sladore), većinom grožđani šećer (glukozu) i voćni šećer (fruktozu), koji čine glavni sastojak meda (oko 75 posto). Zreli med uz šećere sadrži i oko 15 do 20 posto vode. Ostatak čine minerali, vitamini, enzimi, hormoni, organske kiseline, pelud, inhibini i flavonidi. Šećeri čine medove slatkim, voda tekućim, a ostale tvari osiguravaju im osobitu boju, miris i okus.

Da je med hrana i lijek znali su još narodi pradavnih vremena. Med pronađen, primjerice, u iskopinama drevnih egipatskih građevina zadržao je tisućama godina sva svoja svojstva i bio je takoreći jestiv. Med je bio jedino sladilo do prije oko dva stoljeća, to jest do pronalaska šećerne trske i šećerne repe. Šećer od ovih industrijskih biljaka u malo većim količinama je i štetan, dok je med prehrambeno i zdravstveno koristan. Jelo kojem se dodaje med ima prepoznatljiv okus prirodnog proizvoda.

Različite vrste meda dobile su imena po biljkama na kojima pčele sakupljaju nektar ili medljiku. Svaka vrsta meda dobra je kod određenih zdravstvenih poteškoća. Svi medovi potiču i poboljšavaju umnu i tjelesnu djelatnost, povećavaju otpornost tijela na bolesti te osnažuju i pročišćavaju tijelo. Ujedno potiču zacjeljivanje rana i opeklina, kao i smanjenje ožiljaka. Neke vrste medova koriste se i u kozmetici.

Pčelarstvo u Karlovačkoj županiji

Na području današnje Karlovačke županije ljudi su se bavili pčelarstvom od davnih vremena. Prvi zapisi o organiziranoj djelatnosti potječu iz 1931. godine; Pčelarsko društvo Karlovac, koje broji oko 120 članova, slavi ove godine 80. godišnjicu osnutka i rada.

U Karlovačkoj županiji danas djeluje 6 društava s blizu 200 članova, tako da je svakom žitelju županije dostupan med u količini koju želi. U Ozlju postoji i prva kušaonica meda, gdje se mogu kušati med i proizvodi od meda.

Jeste li znali…

– da medovi od medljike sadrže u prosjeku 13 puta više mineralnih tvari od cvjetnih medova, a osobito željeza?
– da su istraživanja pokazala da je mješavina meda i cimeta, uz dodatak limuna, prirodni eliksir zdravlja koji redovitim korištenjem jača imunološki sustav, uklanja umor i potiče probavu?
– da je med najbolje koristiti otopljen u mlakoj vodi, čaju ili mlijeku? Preporuča se piti ga u gutljajima i što duže držati u ustima.
– da med može kristalizirati, ali time ne gubi na ljekovitosti?
– da su uz med i ostali pčelinji proizvodi – matična mliječ, propolis, pelud i vosak cijenjeni zbog izuzetnih ljekovitih svojstava?
– da zidni crteži iz nekih spilja u Europi svjedoče da su naši preci prikupljali med iz šupljina u stijenama i stablima još prije 7000 i više godina?
– da poslovica “Sjekira mu je pala u med!”, koja u prenesenom smislu govori o sreći, potječe iz vremena kada su Slaveni sakupljači meda često koristili sjekiru kako bi proširili pukotinu u stablu (primjerice lipe) u kojem su pčele “sakrile” medno saće?
– da su pčele od pamtivijeka u svim društvima smatrane svetim životinjama, te znamenom uređene države i naprednoga gospodarstva, te je bio veliki grijeh ubiti pčelu?
– da je pčelinja matica nazivana muškim imenima i nosila znamen vladara (kralja) sve do druge polovice 17. stoljeća, kada je znanstveno utvrđena njezina pripadnost ženskom spolu? U to doba sežu i počeci suvremenog pčelarstva.